Znate li šta se događa s tijelom dok spavate? Evo objašnjenja…

Spavanje je ključno za dobro zdravlje i normalno funkcioniranje sljedećeg dana. No, u snu se događa mnogo više od onog što možete pretpostaviti.

Mozak kreće u laganiji prema dubljem snu

Tijelo prolazi kroz ne-REM fazu i REM fazu. Ne-REM faza započinje nakon što zadrijemate i uključuje cikluse laganog i dubljeg sna. Tijekom ove faze, mozak proizvodi alfa valove koji aktiviraju stanje smirenosti, theta valove koji su povezani sa stanjem sanjarenja do delta valova koji aktiviraju stanje dubokog sna bez snova. Dubok san je stanje kada se odmaraju mišići, tkiva, te se jača imunitet.

REM san je duboko spavanje. Čovjek u prosjeku doživi šest REM ciklusa po noći, a svaki traje oko 90 minuta. U REM fazi se sanja, a mozak postaje aktivniji – sortira uspomene i obrađuje informacije od dana. Ova faza zove se REM (‘Rapid eye movement sleep’) jer se tada oči zaista kreću.

– Snovi u REM-u i ne-REM-u su drugačiji. Ne-REM snovi su stvarniji i točniji. To su stvari koje naš mozak ponavlja od dana ranije – rekao je dr. Matt Johnson, neuroznanstvenik i profesor psihologije.

Mišići se više ili manje paraliziraju

Mnogi ljudi se probude na istom mjestu na kojem su i zaspali. Objašnjenje je jednostavno, a to je da su mišići tijela tijekom sna paralizirani.

– Za vrijeme REM spavanja, naš frontalni korteks je više ili manje zatvoren. To se događa jer frontalni korteks kontrolira kretanje tijela – objasnio je dr. Johnson.

Smatra se da paraliza spavanja, stanje u kojem se ljudi probude, ali se privremeno ne mogu kretati, može biti povezano s problemima nastalima tijekom tog procesa, piše 24sata.

Postoje i slučajevi u kojima se ova korisna paraliza ne događa, što dovodi do poremećaja spavanja u kojima ljudi fizički djeluju u svojim snovima – mjesečare.

Vaš imunološki sustav ‘divlja’

Spavanje je dio pravilnog funkcioniranja imuniteta i obrane tijela od bolesti. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji stalno spavaju ili ne spavaju dovoljno skloniji bolestima i infekcijama. Dobivanje dovoljno sna je važno i za oporavak i sprječavanje bolesti.

Živčani sustav se opušta i temperatura pada

Promjene koje se događaju u mozgu tijekom spavanja utječu na cijelo tijelo. Kad spavate, simpatički živčani sustav se opušta. Zbog toga opada krvni tlak, usporava se disanje, a temperatura se smanjuje.

Stanice koje reguliraju temperaturu mozga se isključuju tijekom REM spavanja. Tako tjelesna temperatura doseže svoju najnižu točku nekoliko sati prije nego što se probudite.

Neurotransmiteri su molekule koje omogućuju mozgu da šalje poruke između neurona. Kada su razine neurotransmitera neuravnotežene, mozak loše funkcionira.

– Spavanje pomaže u regulaciji neurotransmitera u našem tijelu, uključujući noradrenalin, serotonin i dopamin. Nakon dovoljne količina sna, razine neurotransmitera su stabilne. Čuvaju nas i sprječavaju poremećaje raspoloženja – rekao je Terry Cralle, klinički pedagog za spavanje. Smatra se da to može biti povezano s poremećajima kao što je depresija.

Koža se obnavlja

Stručnjaci tvrde da se nakon samo jedne lošije odspavane noći smanjuje elastičnost i hidratacija kože, pore su vidljivije i smanjuje se protok krvi do kože lica. Dodaju da kronično loš san može biti povezan s povećanim znakovima starenja kože.

Proizvodi se niz hormona

Kada spavate, epifiza oslobađa melatonin – važan hormon za kontrolu sna i bioritma. U isto vrijeme, kad zaspite, razina kortizola, glavnog hormona stresa koji izlučuje nadbubrežna žlijezda, opada. Onda se ponovno diže kad se budite. Antidiuretički hormon koji proizvodi tijelo dok spavate, sprječava da vas usred noći probudi puni mjehur.

Portal Svjetlo Dunjaluka