U SVIJETU ZGROŽENI, HRVATSKA WIKIPEDIJA PROGLAŠENA NEPOUZDANOM: AUSCHWITZ IM JE “SABIRNI LOGOR”, USTAŠE POZITIVCI

“Treba znati, bio je to koncentracijski, ali i radni logor – rad koji je fizički iscrpljivao zatvorenike, što bi uzrokovalo njihovu smrt, ali i logor smrti, jer je veliki broj njih ubijen odmah ili nedugo nakon njihovog dolaska u logor. Ista stvar je sa najvećim nacističkim koncentracijskim logorom na svijetu – Auschwitzom… Njega hrvatska Wikipedija također naziva “sabirnim logorom”. To je nedopustivo”, zaključak je BIRN-a.

Efraim Zuroff, ravnatelj centra Simon Wiesenthal, zgrozio se podacima o logoru Jasenovac i broju žrtava na hrvatskoj verziji Wikipedije.

„Nečuveno je da o logoru Jasenovac pišu kao o ‘sabirnom’ logoru”, napisao je Zuroff potaknut izvještajem BIRN-a (regionalna mreža udruga prisutna u devet zemalja regije jugoistočne Europe s ciljem afirmiranja regionalne suradnje i informiranja javnosti o važnim društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim kretanjima u regiji)”.

Analitičari BIRN-a, naime, zaključuju slijedeće:

„Svojim nacionalističkim osjećajima, činjeničnim pogreškama, nedostatkom akademskih referenci i izostavljenim činjenicama o povijesti Drugog svjetskog rata, hrvatska Wikipedija nije pouzdan izvor. Članci koji se odnose na hrvatski fašistički pokret fašizma i njegove zločine kritizirani su kao osobito nepouzdani, ideološki opterećeni i neprecizni, čime se smanjuju zločini. Najjasniji primjer je najveći ustaški koncentracijski logor Jasenovac, koji se u naslovu članaka na hrvatskom Wikipediju naziva “Sabirni logor Jasenovac” – pojam koji nema takve negativne konotacije kao i ‘koncentracioni logor’. Prema Memorijalnom mjestu Jasenovac, ustaše su u logoru između 1941. i 1945. godine ubile više od 83.000 Srba, Židova, Roma i antifašista”, dio je analize BIRN-a.

Sa zaključkom da je hrvatska Wikipedija nepouzdana, očekivano se složio i Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu:

“Velika je razlika” između engleske i hrvatske Wikipedije. Često ih uputim na englesku verziju, ako su u pitanju akademske i znanstvene reference. Međutim, nikad neću davati svojim studentima da o hrvatskoj povijesti uče iz hrvatske Wikipedije. Vidio sam da se čitav niz članaka i tema izvode na potpuno revizionistički način, s naglašenim nacionalističkim i, usudio bih se reći, pro-ustaškim osjećajima “, kazao je Klasić.

“Treba znati, bio je to koncentracijski, ali i radni logor – rad koji je fizički iscrpljivao zatvorenike, što bi uzrokovalo njihovu smrt, ali i logor smrti, jer je veliki broj njih ubijen odmah ili nedugo nakon njihovog dolaska u logor. Ista stvar je sa najvećim nacističkim koncentracijskim logorom na svijetu – Auschwitzom… Njega hrvatska Wikipedija također naziva “sabirnim logorom”. To je nedopustivo”, zaključak je BIRN-a.

 

(Slobodna-Bosna)