Od 12. marta otvara se šansa za zaposlenje oko 12.000 osoba u Federaciji BiH

Naredne sedmice bit će otvoreni javni pozivi za programe sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, a nosilac programa je Federalni zavod za zapošljavanje.

Nezaposleni koji imaju do 30 godina, stariji od 40 godina, demobilisani borci, samo su neke od kategorija, koje će dobiti šansu za zaposlenje kroz Program sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, čija realizacija počinje 12. marta. Nosilac programa je Zavod za zapošljavanje Federacije BiH. Vrijednost je oko 60 miliona KM, a u planu je zaposliti 12.000 osoba na šest mjeseci, ili godinu dana, s intencijom da i nakon ovog roka poslodavci jedan broj njih i zadrže na radnim mjestima.

Prvo radno iskustvo i prilika za sve

“Realizacija programa počinje 12. marta i bit će otvoren javni poziv za Program sufinansiranja zapošljavanja 2019 i za Program sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2019 na našoj web stranici. Ukupno za sve mjere aktivne politike zapošljavanja u 2019. godini planirano je oko 60 miliona KM. Znači, 45 miliona KM je za program sufinansiranja zapošljavanja 2019. godine, deset miliona KM za samozapošljavanje, odnosno, pokretanje vlastitog biznisa. Onda ima program obuka i rad, tri miliona KM. Uglavnom kada se sve sabere blizu 60 miliona KM. Cijenimo svim tim našim mjerama koje su planirane za ovu godinu, da bi do 12.000 osoba trebalo biti obuhvaćeno”, kazao je za “Faktor” Haris Čuljević, stručni saradnik za informisanje Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Pojašnjava da će ovim programima biti obuhvaćene mnoge kategorije.

“Recimo za prvo radno iskustvo se mogu prijaviti nezaposleni do 30 godina života. Tu je i “prilika za sve” gdje će se moći prijaviti oni koji su prešli 30 i 40 godina, odnosno, aplicirati kako bi mogli da se zaposle i steknu prvo radno iskustvo. Dobit će šansu općenito teško zapošljive kategorije stanovništva”, govori  Čuljević.

Upitali smo da li će postojati kontrola poslodavaca da li izmiruju svoje obaveze prema osobama koje uposle na određen period?

“Poslodavci koji apliciraju, ako zadovoljavaju kriterije, poticajna sredstva ne dobivaju jednokratno, nego se njima refundiraju sredstva na mjesečnom nivou. Dakle, oni nama mjesečno šalju pravdanja, i na osnovu tih pravdanja mi zaključimo je li ispunio sve uvjete koje je trebalo da ispuni, da li je isplatio plaću, platio doprinose. I na osnovu pristiglog pravdanja mi refundiramo. Dakle, novce ne dajemo unaprijed i to je po nama najbolji vid kontrole javnih sredstava koje mi dajemo. Ako dođe do određenih manipulacija, do toga da se neko ne pridržava ugovora, ugovor se raskida s tim poslodavcem i u određenim slučajevima možemo tražiti povrat novca koji je do tada bio isplaćen tom poslodavcu”, kaže Čuljević.

Osvrnuvši se na plaće osoba koje budu uposlene po ovim programima, pojašnjava kako oni ne mogu utjecati na visinu plaća.

“Na samu visinu plaće mi ne možemo da utječemo jer su ovo programi sufinansiranja. Dakle, mi pokrivamo sa svojim pojedinačnim poticajem, na primjer, za mjeru “prvo radno iskustvo” sa nekih 420 KM. Sa tim mjesečnim poticajem mi pokrivamo doprinose, porez na plaću i jedan dio neto plaće. Sada je do poslodavaca koliko će oni na taj iznos dodati svojih sredstava. Poslodavac mora da isplati neto minimalnu plaću osobi koju zapošljava”, rekao je Čuljević.

Nezaposleni mogu računati na pomoć u biroima

Upitali smo da li nezaposlene osobe koje u svojim domovima nemaju ni internet priključak, odnosno, kompjutere, mogu računati na pomoć biroa kod prijava na javne pozive, ili da jednostavno na vrijeme budu obaviješteni o pozivima kako bi se mogli prijaviti?

“Sve odluke vezane za objavu javnih poziva se donose u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje. Dakle, one su obaviještene o datumima objave javnih poziva. Njima su dostavljeni tekstovi programa i naravno da oni trebaju u skladu sa svojim nadležnostima da obavještavaju nezaposlene osobe koje se interesiraju o mjerama aktivne politike zapošljavanja, kada će biti objava tih javnih poziva. A također, barem je to ranije bilo, neke osobe koje eventualno nemaju računara, ili ne znaju kako da apliciraju, mogu se obratiti i kantonalnim službama za zapošljavanje. Bilo je slučajeva da ljudi dođu u kantonalnu službu gdje im službenik popuni aplikaciju i pošalje za njih”, kazao je Čuljević za “Faktor“.

Portal Svjetlo Dunjaluka