NAJTEŽI GRIJESI: Na koga se Allah rasrdi i zakune ga Njegova kletva doseže do sedmog koljena (generacije) njegovih nasljednika

NAJTEŽI GRIJESI

Kao što je ranije pomenuto ima više mišljenja o tome koliko je velikih
grijeha i šta se sve ubraja u njih. Neki od njih su pomenuti u Kur’anu a neki u
hadiskim predajama gdje se nije imalo za cilj njihovo pobrojavanje niti
utvrđivanje tačnog broja, nego se željelo ukazati na njihovu opasnost i
upozoravati urnmel na njihovu štetnost. Od velikih grijeha neki su veći i teži
od drugih, zavisno od toga kolika šteta iz pojedinog grijeha proizilazi.
Poznati mufessir, Kurtubi je pokušao da poreda neke od velikih grijeha
po težini pa kaže: “Najveći i najteži grijeh je činiti širk (pripisivati Allahu,
dž.š., druga) i to je grijeh za koji Allah, dž.š., u Kur’anu kaže da ga neće
oprostiti;
“Allah sigurno neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a
oprostiće kome hoće ono što je manje od toga.”Nakon širka najteži grijeh je (je’s) gubljenje nade u Allahovu milost~jer se taj grijeh suprostavlja kur’anskom ajetu u kojem Allah, dž.š., kaže: “Moja milost obuhvaća sve.”
Takođe, Allah, dž.š., kaže: “I ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u
Allahovu milost.” Poslije toga dolazi karzut što je skoro istog značenja kao i
(je’s) tj. gubljenje nade u Allahovu milost.
Allah, dž.š., kaže:
” …zato nadu ne gubi! Nadu u milost Gospodara svoga mogu gubiti
samo oni koji su zalutali.”Nakon ovoga dolazi grijeh osjećanja sigurnosti
od Allahove kazne, što rezultira time da se čovjek opusti u griješenju
oslanjajući se na Allahovu milost i ne radeći dobra djela.
Allah, dž.š., kaže:
“Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji
samo narod kome propast predstoji. “Iza ovoga velikog grijeha je bespravno
ubijanje nevinih ljudi. Nakon toga Kurtubi je pomenuo homoseksualizam
koji rezultira zatiranjem i nestajanjem potomstva. Iza toga dolazi veliki grijeh
zinaluk i nemoral. Poslije nemorala je pijenje alkohola. Zatim je pomenuo
ostavljanje namaza i ezana kojim se ukida javno manifestovanje vjerskih
propisa. Iza toga je pomenuto krivo svjedočenje koje rezultira nanošenjem
nepravde drugima.

IZREKE KOJE PODSTIČU NA IZBJEGAVANJE GRIJEHA

Bilal ibn Se’ad je rekao: “Ne razmišljaj o sitnici grijeha nego razmišljaj
o veličini Onoga prema kome se griješiš!”
Hasan Basri kaže: “O čovječe, lakše se čuvati grijeha nego tražiti da ti se
oproste.”
Muhammed ibn Ke’ab El-Kurezije rekao: “Najdraži ibadet (obožavanje)
koje ljudi mogu činiti prema Allahu, dž.š., je kloniti se grijeha.”
Fudejl ibn Ijad je rekao: “Koliko je god neki grijeh u tvojim očima manji
on je kod Allaha, dž.š., veći, a koliko god je u tvojim očima veći taj grijeh je
kod Allaha, dž.š., manji.”

Imam Ahmed bilježi u svom Musnedu da je Vehb rekao: “Između
ostalog što je Uzvišeni Allah rekao Israelićanima je i ovo: Kada Mi je neko
od mojih robova pokoran Ja budem sa njim zadovoljan, a kada sam Ja sa
nekim zadovoljan onda mu dadnem bereket i blagoslov, a Moj bereket nema
granice. A kada neko od ljudi čini grijehe Ja se na njega rasrdim, a na koga se
Ja rasrdim onda ga prokunem i Moja kletva doseže do sedmog koljena
(generacije) njegovih nasljednika.”
Ovo potvrđuje i kur’anski ajet u kojem Allah, dž.š., kaže:
“Neka strahuju (roditelji) kao kad bi sami iza sebe ostavili nejaku djecu
za koju strahuju, i neka se boje Allaha i neka govore istinu.”
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaže: “Kako ti budeš
postupao prema drugima i prema tebi će se isto tako postupati.”
Kazna, zbog grijeha kojeg si prema nekome uradio, ako ne stigne tebe
stići će nekog od tvojih nasljednika. Pa kako god se bojiš za svoju djecu da ih
ne zadesi kakva potreba i poteškoća, vodi računa o svojim postupcima, a
posebno prema tuđoj djeci. Ako budeš lijepo postupao prema njima Allah,
dž.š., će sačuvati tvoju djecu i dati im bereket i svako dobro nakon tvoje
smrti, a ako se ogriješiš prema tuđoj djeci i njihovim pravima, znaj da će ti se
to vratiti i tebi i tvojoj djeci pa će se prema njima postupati isto onako kako si
ti postupao.
Aiša, r.a., je napisala Muaviji, r.a.,: “Kada god čovjek učini neki grijeh,
Allah dadne da ga oni ljudi, koji su ga do tada hvalili, počnu proklinjati.”
Ebu Derda, r.a., veli: “Čuvaj se da te ljudi ne počnu mrziti a ti i ne osjećaš. ”
Fudejl to ovako pojašnjava: Misli se na čovjeka koji čini grijehe, pa Allah
dadne da ga ljudi mrze i ne podnose a on to ne osjeća.
Hasan Basri kaže: “Pametan čovjek, kada učini grijeh on ga ne
zaboravlja i strahuje od njegovih posljedica sve dok ne uđe u Džennet.”
Abdullah ibn Mes’ud, r.a., kaže: “Vjernik vidi svoje grijehe poput
čovjeka koji sjedi ispod brda i strahuje da će se ono na njega srušiti, a
nevjernik vidi svoje grijehe poput muhe koja je stala na njegov nos i on
mahne rukom te ona odleti.”

Odlomak iz knjige: Veliki grijesi, dr. Fuad Sedić

Budi prvi i podijeli ovo sa prijateljima!