Mikrosan – nevidljivi neprijatelj vozača / Debljina, bolest koja ne boli

ZDRAVLJE Mikrosan – nevidljivi neprijatelj vozača / Debljina, bolest koja ne boli
Podijeli sa drugima i zaradi sevap:
FacebookViberWhatsAppTwitterTelegramEmailFacebook MessengerCopy LinkShare
Zapravo u tim djelićima sekunde vi i niste svjesni, niti sebe niti svijeta oko sebe. Ali sekunda ili njezin djelić u vožnji predstavljaju ogromnu razdaljinu i za to vrijeme može se dogoditi mnogo toga…

Jedan 25-godišnjak sa 150 kg ima prosječno za 12 godina kraći životni vijek u odnosu na svog vršnjaka sa 70 kg, a o samoj kvaliteti života suvišno bi bilo komentirati…

Mikrosan – nevidljivi neprijatelj vozača

Nerijetko se svi susrećemo sa komičnim situacijama do kojih nas umor može dovesti. Poput tog da mobitel odložite u frižider ili posolite kafu, sasvim slučajno naravno. Za to možete okriviti epizode mikrosna (eng. microsleep-MS), usljed kojeg pojedine moždane stanice u želji da se odmore dožive kratak san, kratke treptaje, pri čemu je ostatak mozga u potpunosti budan.

Ovaj fenomen direktno je pojašnjenje za mnoge iracionalne stvari koje znamo učiniti dok smo iscrpljeni, poput zaboravljanja po što smo krenuli, ili traženja ključeva koji su nam u ruci ili naočala koje su nam na očima. Ispitivanja na Sveučilištu Winscosin pokazala su kako određene regije mozga mogu „spavati”, bolje kazati biti neaktivne, uprkos tome što je tijelo budno i fizički aktivno. Što je neko duže vremena budan to doživljava više epizoda mikrosna. To je i jedan od razloga što u stanju fizičkog umora imamo slabiju koncentarciju i više griješimo pri rješavanju zadataka koji su postavljeni pred nama.

Naš mozak nam zapravo na krajnje suptilan način pokušava poručiti kako bismo se trebali odmoriti. Ovaj fenomen ponekad može proizvesti komične situacije poput gore navedenih, ili dovesti do nekih ne tako komičnih stanja kao kad padnete test radi manjka koncentarcije, ali tanka je crta koja dijeli ovaj fenomen od komičnog i pretvara ga u tihog ubojicu. To su najbolje iskusili vozači ili ljudi koji rade u noćnim smjenama posebice na velikim postrojenima. Jedan trenutak, djelić sekunde i život(i) su ugroženi ili ugašeni.

Znate onaj poznati osjećaj umora dok ponekad vozite automobil posebno dugim i monotonim dionicama? I tako biste rado samo na sekundu sklopili oči. Radi se o gubitku koncentracije usljed nedovoljno sna. Sve se dešava u djeliću sekunde i vi toga niste gotovo niti svjesni. Zapravo u tim djelićima sekunde vi i niste svjesni, niti sebe niti svijeta oko sebe. Ali sekunda ili njezin djelić u vožnji predstavljaju ogromnu razdaljinu i za to vrijeme može se dogoditi mnogo toga.

Zastrašujući je podatak da je preko 45% ispitanika u Velikoj Britaniji doživjelo epizode mikrosna koje su trajale i po nekoliko sekundi. Neurofiziološka ispitivanja su pokazala da epizoda mikrosna može trajati čak i do deset sekundi.

Vozački umor se najčešće javlja na dugim dionicama autoputa. Očni kapci počinju da se zatvaraju i osoba za volanom polako gubit kontakt sa stvarnošću dok mozak jednostavno ne utone u san. Nakon nekoliko trenutaka iznenada se budi, najčešće usljed naglog pokreta glave a koji je siguran znak da ste doživjeli mikrosan. Mikrosan vas drži u stanju između stvarnosti i sna.

Znakovi koji prethode fenomenu mikrosna mogu biti različiti: često zijevanje, smanjena koncentracija, umorne i bolne oči, usporene reakcije, dosada, rijetki ali nagli pokreti volanom, otežano održavanje pravca.

Kada prepoznate znakove koji donose mikrosan, najbolje će biti da čim prije napravite kratku stanku, zaustavite automobil na najbližem stajalištu, malo prošetate, popijete kafu, umijte se. Ali najbolje rješenje i savjet protiv mikrosna je da odspavate malo.Možda ćete na krajnje odredište doći malo kasnije, ali doći ćete bezbjedno, bez da ugrozite bilo vaš bilo tuđe živote.

(Korištena literatura: International Classification of Sleep Disorders Diagnostic and Coding Manual; Predicting Accident Probability from Frequency of Microsleep Events. In World Congress on Medical Physics and Biomedical Engineering.)

Nurmina Strika – Islamski časopis “El-Asr”, br. 71
_______________________________

Debljina, bolest koja ne boli

U ovom broju govorit ćemo o debljini ili pretilosti, bolesti koja ne boli i koju mnogi od nas ne shvataju ozbiljno osim možda kao estetski problem, što je u potpunosti pogrešno, jer debljina izaziva niz drugih komplikacija i oboljenja. Govoreći o svjetskim okvirima, pandemija debljine je u punom jeku, tako da se u stručnim medicinskim krugovima udomaćio termin globesity ” debljanje na planetarnom nivou. Važno je istaći kako debljina ne samo da skraćuje životni vijek, već i sam kvalitet života. Jedan 25-godišnjak sa 150 kg ima prosječno za 12 godina kraći životni vijek u odnosu na svog vršnjaka sa 70 kg, a o samoj kvaliteti života suvišno bi bilo komentirati.

Debljina je bolest koja zahtijeva multidisciplinaran pristup, a ujedno i samo aktivno učešće i pozitivan stav oboljelog. Stoga se danas primjenjuje personalizirani pristup pacijentu u ovisnosti od njegovih udruženih oboljenja. Kad govorimo o debljini, u većini slučajeva pomislit će se na višak masnog tkiva, na estetske probleme koji kvare i narušavaju vitku liniju i lijepu pojavnost. Ali, nažalost, to nije ni vrh ledenog brijega.

Naime, masno tkivo dosta se dugo smatralo samo pasivnim energetskim spremištem organizma, bez nekih značajnih funkcija izuzev toplotne, termoregulatorne, zaštitne. Ali, krajem XX stoljeća otkriveno je da je masno tkivo zapravo najveći endokrini organ (organ sa unutarnjim lučenjem) i kao takav utječe na različite procese u tijelu i organizmu, izazivajući, između ostalog, i mnoga oboljenja i čineći ga bolesnim. Masno tkivo kao endokrini organ izlučuje različite hormone koji štetno djeluju na organizam. Udružene bolesti koje idu uz gojaznost su, prije svega, dijabetes melitus tipa II, arterijske hipertenzije, slip apnea (prestanak disanja u spavanju, kad ljudi doslovce zaborave kako da dišu), ali i karcinomi ovisni o hormonima, bolesti kostiju, hiperlipidemija (porast holesterola i/ili triglicerida u krvi), neplodnost, smanjen libido (seksualna želja). Treba kazati da masno tkivo u muškarca posebno može dovesti do problema sa libidom, potencijom i plodnosti zbog toga što se zbog prisustva enzima aromastaza u masnom tkivu muški spolni hormoni pretvaraju u ženske.

Debljina, gledano sa medicinske strane, izaziva i potpomaže jako veliki broj bolesti i oboljenja koja se moraju liječiti. Treba smršati, ali kako? Malo ko se nije susreo sa ovim izazovom i digao ruke ostavši pobijeđen. Dva su osnovna principa kako smršati:

• smanjiti unos hrane i povećati tjelesnu aktivnost;

• medicinske metode koje uključuju širok spektar od liposukcije (usisavanja masnog tkiva), ugradnje intragstričnih balona za smanjenje obima želuca ili barijatrijske metode koje se bave hirurškim liječenjem debljine. I mi ih ovdje pominjemo tek uzgred, kao informaciju čitatelju.

Medicinske su metode ozbiljne i zahtijevaju multidisciplinaran pristup, izuzev ako govorimo o liposukciji koja je neinvazivna tehnika estetske kirurgije, vrlo pristupačna i sve prisutna, koja daje izvrsne rezultate, ali ipak samo u domenu esetetike, a ne i funkcionalno. Liposukcijom se ne može riješiti problem debljine. Zašto? Liposukcija će dovesti samo do izvlačenja potkožnog masnog tkiva, a ono visceralno ” dubinsko koje i izaziva sve probleme, ostaje kao problem.

Dakle, opet dolazimo do prve stavke, treba trajno i kvalitetno smršati i imati na umu da to nije nemoguće, ali da je potrebno mijenjati model života. Nema čarobne dijete niti čarobne pilule. Sve su to marketinški trikovi pritom vrlo često i nezdravi kojima sebi možete samo naškoditi. Dijeta podrazumijeva nov životni pristup, nov model prehrane, životnih navika. Samo tako će se doći do pravih rezultata koji će ujedno biti i trajni.

(Literatura: Ivković-Lazar T., Gojaznost, Medicinski fakultet Zagreb, Medicine-Obesity: Article by Gabrriel I Uwaifo, MBBS, Guerre-Millo M. Adipose tissue hormones, Petrović D., Zagonetka gojaznosti, Medicinska knjiga, Beograd)

Nurmina Strika – Islamski časopis “El-Asr”, br. 70