BIVŠI OBAVJEŠTAJAC IZ BIH: BOSNA JE META HIBRIDNOG RATA

Stručnjak iz oblasti bezbjednosti Ahmed Kico je, prema vlastitim riječima, bio uposlenik obavještajnih agencija u BiH. Na početku razgovora za Radio Slobodna Evropa, Kico se osvrnuo na rad nekadašnje jugoslavenske Službe državne bezbednosti (SDB), koja se kolokvijalno i nakon preimenovanja 1966. nazivala UDBA-om i njeni agenti, informatori i rezidenti “udbašima”, povlačeći paralelu s današnjim sigurnosnim službama u regiji. SDB se bavio praćenjem “unutarnjih neprijatelja” (nacionalista, vjerskih službenika i slično), praćenjem emigracije, stranim obavještajnim službama te praćenjem i prisluškivanjima.

Današnje obavještajno-sigurnosne agencije na Balkanu, kaže Kico, više surađuju i međusobno i sa drugim službama razmjenjuju podatke, a način vrbovanja je mnogo suptilniji. Zajedno s kolegom Miralemom Kapetanovićem početkom 2019. godine je objavio knjigu “Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan – Aspekti geopolitike i hibridnog rata”.

Kao zemlje koje su glavna prijetnja stabilizaciji BiH navode Rusiju, Tursku, Kinu, Iran i Saudijsku Arabiju. Ovaj doktor sigurnosnih studija smatra da je integracija BiH u EU i NATO ključna za opstanak BiH kao cjelovite i samostalne države. Ocjenjuje da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH profesionalna agencija oko koje se kreiraju teorije urote s ciljem njezinog urušavanja i podjele.

RSE: Po čemu se razlikuje “vrbovanje” informatora i agenata u bivšem SDB-u od današnjih metoda obavještajnih službi zemalja Zapadnog Balkana?

Kico: Nema tu mnogo sličnosti. Ranije su agencije, u skladu s tadašnjim zakonom i pravilnicima o radu, praktično pristupale pojedincima nakon temeljitih provjera i angažirale ih. Obavještajni proces u savremenom dobu je mnogo drugačiji. Današnje društvo je potpuno drugačije od tadašnjeg socijalističkog. Obavještajne agencije danas na vrlo suptilan način pristupaju ljudima koje će angažovati i vrše vrlo detaljne provjere tih ljudi, prije svega koliko su oni u stanju da daju relevantne podatke. To je vrlo delikatna aktivnost. Ne možete brutalno i surovo nastupati, već pažljivo i obzirno da ne ugrozite ni te osobe niti integritet vlastite agencije.

Obavještajne agencije danas na vrlo suptilan način pristupaju ljudima koje će angažovati i vrše vrlo detaljne provjere tih ljudi
RSE: Gdje su danas arhive SDB-a i je li došlo vrijeme da se one objave?

Kico: Prije svega treba donijeti zakon o lustraciji. Treba koristiti i postojeći zakon o pristupu informacijama. Ako istražujete neke oblasti, neke teme, pošaljete zahtjev i agencije će to prezentirati u potrebnom obimu. Ne možete sve podatke koristiti. S klasificiranih podataka je potrebno u skladu sa zakonom o pristupu informacijama i zakonom o tajnosti podataka skinuti oznaku tajnosti i onda to koristiti. Mislim da sve agencije imaju svoje arhive sa zaštićenim podacima o tim osobama i nosiocima tih djelatnosti kao i o operacijama koje su vodile.​

RSE: U knjigama “Čuvari Jugoslavije – Suradnici UDBA-e u Bosni i Hercegovini” objavljena su imena više od 1.400 navodnih suradnika jugoslavenskog SDB-a. Među njima su i imena “običnih ljudi”, ali i tadašnjih poznatih ličnosti iz javnog života, pa i vjerskih službenika. Koliko su podaci iz tih knjiga točni?

Kico: To se pojavilo mimo zvaničnih institucija. Neki ljudi su to jednostavno otuđili i onda iz različitih i osobnih i političkih interesa plasirali. Tu je bio i određen broj ljudi koji su ili dobrovoljno ili nedobrovoljno pristajali na saradnju sa SDB-om. Objavljene su te tri knjige, “crvena” (s imenima Srba koji su navodno bili suradnici UDBA-e, op.a.), “plava” (s imenima Hrvata koji su navodno bili suradnici UDBA-e, op.a.) i “zelena” (s imenima Bošnjaka muslimana koji su navodno bili suradnici UDBA-e, op.a.) pa se poslije pojavila i ta četvrta. To je bila zloupotreba povjerljivih i klasificiranih podataka. Ko god je to uradio nije to uradio u interesu najobičnijih ljudi. Ako se već trebalo obznaniti ko je i šta je, onda su morali kroz zakonsku regulativu, kroz lustraciju na zakonit način to prezentirati. Mislim da je to nanijelo ogromnu štetu i ljudima koji su profesionalno radili u takvim službama, a i ljudima koji su praktično davali relevantne informacije o osobama koje su radile nezakonite, protuustavne aktivnosti. Te knjige nisu pomogle demokraciji, već su te ljude doveli u tešku poziciju. Moglo se to ozbiljnije i odgovornije uraditi u skladu sa zakonom.

RSE: Tajne službe ne objavljuju javne konkurse. Kako se postaje uposlenik, primjerice, Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH?

Kico: OSA BiH slijedi savremene trendove obavještajnih agencija. Neke obavještajno-sigurnosne agencije imaju stalno otvoreni konkurs gdje se možete javiti na e-mail. U OSA-i se možete zaposliti preko svojih prijatelja, poznanika koji tamo rade i koji će vas preporučiti. Da biste postali uposlenik morate imati određene kompetencije, odgovarajuću školu, da postoji potreba za tim i slično. Potom se za vas vrši detaljna provjera kojom se vidi da li vi zaista ispunjavate sve uslove, da li ste psihofizički zdrava i zrela osoba i možete li se baviti tim poslovima. Kao i prije i kako rade i druge obavještajno-sigurnosne agencije, rok je od nekih godinu dana da iskažete neki interes i znanje, položite stručni ispit nakon čega postajete uposlenik i prolazite određenu edukaciju iz određene oblasti.

RSE: U ratu 1990-ih i poraću je na prostoru BiH djelovalo više obavještajno-sigurnosnih agencija. Je li, po Vama, OSA BiH danas jedna agencija ili je na neki način podijeljena na tri – bošnjačku, hrvatsku i srpsku?

Kico: Mislim da je naša agencija još uvijek jedinstvena bez obzira što se nastoji osporiti to jedinstvo, njena zakonitost i slično. Kolega Miralem Kapetanović i ja smo i napisali u našoj knjizi da je meta hibridnog ratovanja protiv BiH i podrivanje uloge i mjesta OSA-e. Naravno da su mete kadrovi sva tri etnosa da se oni dovedu u poziciju suprotstavljenih strana. Vjerujem da ima još uvijek dovoljno profesionalaca koji mogu odgovoriti na te suptilne, podrivačke elemente.

Vjerujem da ima još uvijek dovoljno profesionalaca koji mogu odgovoriti na suptilne, podrivačke elemente
RSE: Kad god se birao direktor OSA-e BiH u javnosti su se pojavile spekulacije da njegov izbor moraju odobriti i zemlje Zapada, prije svih SAD, budući da BiH razmjenjuje obavještajno-sigurnosne podatke s njima, posebno sa zemljama NATO-a s kojima BiH ima potpisane sporazume, a direktor ima pristup svim podacima. Ima li mjesta tim pričama?

Kico: Vidite, kad se govori o obavještajnom sektoru mašta ljudi se previše razigra, a ja mislim da suštinski svaki izbor, pa i direktora agencije, mora proći u skladu sa zakonom i Ustavom BiH. Vjerujem da tu ima više teorija urote nego stvarnosti. To što pojedini partneri koji sarađuju sa OSA-om ili SIPA-om (Agencija za istrage i zaštitu) BiH imaju interes da na relevantna mjesta dođu ozbiljni i odgovorni ljudi je važna stvar i niko nam zapravo ni ne brani da razgovaramo s njima. I američka i ruska i kineska i sve ambasade u BiH su zainteresovane da imaju kvalificirane ljude s druge strane s kojima mogu razmijeniti relevantne podatke kako bi se suzbili teroristički akti ili prijetnje stranim migracijama i slično.

RSE: Nadzor na OSA-om BiH, po zakonu, vrši posebna komisija Parlamentarne skupštine BiH. U prošlom sazivu parlamenta bilo je određenih problema s radom te komisije, dugo vremena nije imala predsjednika, a poslije izbora u oktobru 2018. nova komisija nije ni izabrana. Je li OSA BiH “pod kontrolom” ili se, kako neki političari tvrde, “otela kontroli”?

Kico: OSA BiH, bez obzira na to što se ta komisija za nadzor rasformirala, jeste pod kontrolom. Mi još uvijek imamo Vijeće ministara BiH koje je glavni poslodavac i ono nadzire i kontroliše rad OSA-e. Bilo bi mnogo bolje da imamo i tu komisiju, ali, suštinski, i s komisijom i bez komisije OSA je pod nadzorom. To su tolike mogućnosti da, ako ne radite u skladu sa zakonom, vrlo brzo biste mogli biti uočeni.
RSE: U knjizi koju ste napisali s kolegom Kapetanovićem ste kao zemlje koje su prijetnja stabilizaciji BiH naveli Rusiju, Tursku, Kinu, Iran, Saudijsku Arabiju i “neke druge zemlje”. Koje su to zemlje?

Kico: Te neke druge zemlje su one sa bližeg i daljeg istoka kao i zemlje koje su unutar Evrope i EU-a pa i nekim segmentima i susjedne zemlje.

RSE: Djeluje li Rusija destabilizirajuće protiv BiH i, ako djeluje, radi li to izravno ili preko drugih zemalja?

Kico: Vrlo važnu i značajnu ulogu u hibridnom djelovanju protiv BiH ima Ruska Federacija. Govori se da Rusija jednostavno ima sljedeći interes: zaustaviti njenu daljnju integraciju u NATO i odugovlačiti s njenom integracijom u EU. Rusija to ne radi sama. Ona to radi preko svojih medija u regiji, ali značajnu pomoć joj daju i neke medijske kuće iz Srbije i BiH koji navodno zagovaraju europejstvo i NATO, ali u suštini žele status quo. Rusima je stalo da se nastavi ovaj trend dejtonske BiH gdje smo mi praktično podijeljeni na dva entiteta i nemamo jedinstven stav za daljnju integraciju.

RSE: Spomenuli ste i Kinu.

Kico: To je izuzetno jaka i moćna zemlja, pogotovo u zadnjih 15-ak godina. Svojom ekonomijom i svojim uticajem i na druge zemlje, a sada i na Balkan, Kina se nastoji infiltrirati sada i u BiH. Vidjeli ste da kineske investicije u Crnoj Gori, Srbiji, BiH, a dijelom i u Hrvatskoj nastoje praktično da državni kapital uvuku na naše tržište. Kad se taj kapital pojavi u BiH, iza toga vjerovatno stiže i politički, odnosno sigurnosni interes. Vidjeli ste ovaj Blok 7 što se govori (planirani blok Termoelektrane u Tuzli za koji su nadležne institucije u bh. entitetu Federacija BiH dale suglasnost za izgradnju uz kredit kod kineske EXIM banke u vrijednosti od 614 miliona eura za koji garantira sama FBiH, op.a.). Evropska unija je jako skeptična oko toga. Neki komentatori kažu “Ako je EU skeptična, zašto onda EU ne da neki kredit?”. Mora se znati, a to EU u zadnje vrijeme spoznaje, da tu nema takmičenja, već je tu riječ o kineskim državnim firmama i kapitalu i da kineska obavještajna služba MSS nadzire i kontroliše potrošnju kineskog državnog kapitala. Tu BiH mora biti vrlo odgovorna i ne ići pošto-poto u taj projekt već vidjeti kakva je korist i kakva je štetna posljedica takvog angažmana.

RSE: Naveli ste i Islamsku Republiku Iran i Kraljevinu Saudijsku Arabiju, koje su veliki rivali. Kako vidite njihovo djelovanje u BiH?

Kico: Mi smo u knjizi posvetili jedno poglavlje tome. To su rivalske zemlje, kao što su rivali i njihove sigurnosne agencije koje targetiraju i BiH. I jedna i druga zemlja, njihove službe i diplomate nastoje da se preko vjerskih i obrazovnih institucija infiltriraju u BiH. Taj utjecaj je prisutan od rata u BiH i još uvijek je tu. Iranski i saudijski interesi se povremeno sudaraju na prostoru BiH, ali još uvijek, hvala Bogu, nema značajnijih i ozbiljnijih posljedica. BiH i sa svojim sigurnosnim i obrazovnim sistemom mora razvijati odnose i sa jednom i sa drugom zemljom, ali taj odnos mora biti precizno definisan međudržavnim ugovorom. Profesor Mile Babić je napisao kapitalnu studiju o Hegelovoj filozofiji prava gdje on kaže da institucije države moraju kontinuirano praviti uvide u to šta udruženja građana, nevladine organizacije rade. Mi smo imali situaciju u BiH da smo mnoge vjerske i obrazovne institucije prepuštali same sebi. Zato je obaveza svih agencija u BiH da prate šta se tu događa. Mi imamo povremene kampanje koje nanose više štete nego koristi.

Imali smo situaciju u BiH da smo mnoge vjerske i obrazovne institucije prepuštali same sebi
RSE: Kakva je, po Vama, uloga Republike Turske u BiH? Je li ona pozitivna ili negativna?

Kico: Neki autori iz regije govore da je Turska u zadnjih 15-20 godina napravila zaokret od kemalizma prema neoosmanizmu. I Darko Tanasković (diplomata i univerzitetski profesor op.a.) iz Beograda zastupa takve teze i ističe da je povratak Turske na Balkan opasna tendencija i da će ona svojom ekonomijom vezati te zemlje za sebe i svoju politiku. Isti taj Tanasković kaže da je u redu da Turska djeluje na Balkanu, ali uz pomoć Rusije i da Turska i Rusija preko Srbije pacificiraju odnose između Bošnjaka i Srba u BiH. To je vrlo tendenciozno. Mislim da se svi odnosi trebaju graditi ne samo na odnosu naroda, nego na odnosu država. Zato mislim da je stabilizirajuća politika da Turska podržava državnost i Makedonije i Srbije i BiH. Ako izlazi izvan tih okvira i počne se miješati i u vjerski segment pa se onda vjera počne shvatati kao ideologija, e tu onda imamo određenu opasnost.

Volio bih da ljudi shvate da smo u BiH meta hibridnog djelovanja, operacija i hibridnog rata. Krajnji cilj je da se običnom građaninu pokaže da je BiH navodno “nemoguća država”
RSE: Koje su ključne mete hibridnog rata, za koji kažete da te zemlje vode protiv BiH, i koji su ključni sigurnosni izazovi?

Kico: Hibridni rat pozdrazumjeva upotrebu kinetičkih i nekinetičkih sredstava da se jedna zemlja, jedna meta učini nesposobnom da se odbrani. Odmah da kažem da su ključni sigurnosni izazovi terorizam i ilegalne migracije koji se mogu koristiti u funkciji hibridnog djelovanja i hibridnog rata. U tom smislu su BiH i segmenti njenog postojanja napadnuti, od političkog sistema, pravosuđa do sigurnosnog sistema. Volio bih da ljudi shvate da smo mi u BiH meta hibridnog djelovanja, hibridnih operacija i hibridnog rata. Krajnji cilj je da se običnom građaninu BiH pokaže da je BiH navodno “nemoguća država”. Nakon toga se možete slobodno “ušetati” u BiH, kao što je Rusija napravila na Krimu. Mislim da naši narodi shvaćaju da to neće biti ostvareno i da naša svijest iz etnosa prelazi u demos – politički narod BiH.

RSE: Djeluje li susjedna Hrvatska protiv BiH i kako bi to bilo moguće ako znamo da je Hrvatska članica i NATO-a i EU-a?

Kico: To je u zadnje vrijeme aktuelizirao ovaj momenat koji se tiče navodnog nastojanja pojedinih djelatnika hrvatske SOA-e (Sigurnosno-obavještajna agencija) da praktično angažuju neke građane BiH da rade za njih. Mislim da tu situaciju – kakva god da je, jer mi stvarnih i relevantnih podataka na tu temu nemamo, a pogotovo nemamo iz obavještajno-sigurnosnih agencija – trebamo imati strpljenja i sačekati cjelovitu informaciju koju je zatražilo Predsjedništvo BiH. Onda trebamo na temelju te informacije planirati daljnje aktivnosti. Ne mogu kategorički tvrditi da se tako iz Hrvatske djeluje, ali bih htio da obični ljudi i institucije BiH shvate da nadležna tijela BiH, među kojima i Predsjedništvo BiH, moraju imati jasan uvid šta se zapravo dogodilo i šta se događa. I BiH i Hrvatska, koja je uz to i članica NATO-a i EU-a, su i članice globalne antiterorističke koalicije i zato je važno da i Hrvatska i BiH imaju jasne smjernice kako dalje djelovati da zaštitimo sigurnost i Hrvatske i BiH i Balkana kao jedne cjeline.

RSE: Kad govorimo o toj aferi, je li u obavještajno-sigurnosnom smislu, “normalno” da obavještajna služba jedne države vrbuje državljane druge države?

Kico: Mediji često konstruišu stvar, pravdaju se ekonomičnošću prostora, a trebaju biti precizni. Ne znam da li su ti ljudi pripadnici selefijskog reda, da li su u vezi sa selefijama. Ovdje je bilo riječi da se “državljani BiH”, a ne navodi se jesu li oni selefije, pokušavaju vrbovati za interese Hrvatske. Sve agencije u svijetu svoje operacije planiraju i vode na tajan način i pokušavaju doći do ključnih informacija. Svaka agencija nastoji preko konkretnih osoba, koje mogu biti i domaći i strani državljani, doći do informacija i to je u skladu sa zakonima koji regulišu rad tih agencija.

ARMIJARBIH.COM